Nova ‘ponuda’ u Rijeci: Možete dobiti svoj kvadrat za kopanje i sadnju

Rijeka, 03.03.2014.- Urbani vrtovi svojevrsni su odgovor gradskog stanovništva na ponudu nezdrave hrane, ali i pokušaj spašavanja kućnog budžeta od sve većih cijena na tržnicama i u trgovinama

Urbani vrtovi postaju hit u »asfaltnim« sredinama, a uskoro će i Rijeka – nakon Varaždina, Pule, Zagreba, Ivanić Grada, Belišća – dobiti »poljoprivrednu« oazu dostupnu javnosti. Udruga Zona 00 dobila je na korištenje bez naknade i na rok od godinu dana poljoprivredno zemljište površine od 2.500 metara četvornih, sjeverno od riječke zaobilaznice. Inače, prema važećem cjeniku, metar četvorni za jedno takvo zemljište iznosio bi dvije kune.

Urbani vrtovi u svijetu svojevrsni su odgovor gradskog stanovništva koji žele kontrolu nad uzgojem hrane. Osim populariziranja zdrave prehrane (što je bio uzrok pokretanja vrtova u Engleskoj), postoje primjeri da se negdje na zajednički uzgoj voća i povrća stanovništvo odlučilo iz puke nužde – zbog gladi i neimaštine. To se dogodilo na Kubi, te u nekim dijelovima SAD -a. U posljednje vrijeme popularni su i pokretni urbani vrtovi, stoga nije rijetkost da se rajčice ili tikvice uzgajaju primjerice na krovu autobusa. Ustalom, sve može biti vrt, samo je važna misija; neiskorištene zemljišne potencijale ili prostore treba početi obrađivati, saznajemo. U Europi ovakve projekte podržavaju predstavnici lokalne vlasti (dok korisnici plaćaju neku simboličnu naknadu), dok se preko bare često za tu svrhu javne parcele »skvotiraju«. Gdje gladi nema; ovakvi sadržaji osim što ukazuju na dobrobiti prakticiranja vrtlarstva, postaju središta primjene niza aktivnosti i društvenih susreta.

Čišćenje parcele

– Pred nama je sada čišćenje dodijeljene nam parcele u sklopu akcije Zelena čistka te potpisivanje ugovora s Gradom Rijekom. Kako je ovo pilot-projekt, cilj nam je ove godine uspostaviti gredice za individualne korisnike, kao i nekoliko eksperimentalnih za potrebe edukacijskih radionica, otkrivaju nam svoje prve korake članovi udruge Zona 00 (info@zona00.hr.) Boris Bilić, Nina Sindičić, Mirjana Crnić te Dora Tkalec, pokazujući nam ledinu koja je trenutno obrasla travom i samoniklim biljem. Ali uskoro će na njoj rasti zelenjava te dozrijevati razni plodovi. Imaju u planu projekt predstaviti mjesnim odborima Škurinjska draga i Brašćine-Pulac, a podršku očekuju i od lokalnog stanovništva, posebice onoga koje živi u neposrednoj blizni.

– Zemljište koje smo dobili na korištenje predstavlja izazov, treba škrtu primorsku zemlju pretvoriti u plodno tlo, pogodno za uzgoj povrtnih kultura. Po bilju koje ovdje raste možemo pretpostaviti da ćemo u tome uspjeti, vele nam naši sugovornici.

Kultura uzgoja hrane u Rijeci nije novost; u našem gradu postoji koncept »individualnih« vrtova, što znači da gradska uprava iznajmljuje zemljišta, dok se njihova namjena ne privede krajnjoj svrsi. No, razlika između zajedničkih urbanih vrtova i individualnih vrtova koji postoje u Rijeci jest u tome što su individualni vrtovi najčešće dodijeljeni pojedincu za osobnu upotrebu, ukazuju na srž koncepcije vrtlarstva za koju se oni zalažu.

Bez kemije

– Vrtovi koji obrađuju pojedinci nedostupni su ostalima u zajednici i pretpostavka je da se u takvim slučajevima često koriste kemijska poljoprivredna sredstva, vele nam dalje naši sugovornici. Za razliku od toga, kod zajedničkog urbanog vrta kao što će biti ovaj, prostor je dodijeljen organizaciji civilnog društva, njenim članovima, ostalim korisnicima (zainteresirano građanstvo) koji su voljni ili prakticiraju isključivo održive ekološke tehnike obrade tla i uzgoja bilja. Uz to, javni vrt je otvoren prema zajednici, postaje generator društvenog angažmana i edukacije – dodaju dalje članovi ove organizacije, koja trenutno broji 11 članova.

Treba napomenuti da će korisnici hranu proizvoditi za vlastite potrebe, a viškovi će se dijeliti. U sadnji kultura neće se ograničavati. Bit će tu mediteranskih voćki, a njihovom sadnjom želi se ukazati na njihovu zaboravljenu vrijednost. Tako će nadomak neboderima rasti mušmule, nešpule, masline, smokve, oskoruše, amule, drijenak, šipak, nar, rogač. Sjeme se neće kupovati, već će se nabavljati putem povjerljivih izvora. Ovom prilikom iz Udruge pozivaju sve korisnike vrtova koji imaju sjemenje na njegovu razmijenu.

»Kvartovski«

Na upit hoće li riječki »povrtnjak-voćnjak« biti po nečemu drugačiji od ostalih koji su do sada pokrenuti po Hrvatskoj, u Udruzi ističu – Svaki je gradski vrt u Hrvatskoj specifičan na svoj način jer ga određuju mikroklima, sastav tla, količina padalina, broj sunčanih dana, pa i sami ljudi koji ga vode. Rijeka ima veliku koncentraciju izgrađenosti zbog čega smo svjesni da veliki urbani vrtovi nisu mogući na našem području, ali sviđa nam se ideja da riječki vrtovi budu »kvartovski« i maleni. Vjerujemo da ćemo potaknuti ostale građane u pokretanju vrtova koji će početi nicati po riječkim kvartovima. To bi bio zapravo naš krajnji cilj i potpuni uspjeh, navode dalje »zonaši«. Hrana je sve skuplja, uglavnom se uvozi, dok nam istovremeno zemlja stoji neiskorištena. U Udruzi naglašavaju da riječki vrt, kada započne »s radom«, bit će prvi takve vrste koji će biti podignut u Primorju, na moru.

– Nadalje, naš vrt će se razlikovati utoliko što ćemo imati predviđen dio za zajednički voćnjak, i što ćemo njegovati postojeće samoniklo bilje. Ali i zbog toga što ćemo, budući da živimo u gradu u kojem padne najviše padalina godišnje na svijetu, sakupljati kišnicu te je zadržavati za potrebe kultura, zaključuju naši sugovornici.